Poboljšanje života kroz nauku
› Resources › Raznovrsne primene mRNA tehnologije
COVID-19 je otvorio mnoge mogućnosti za različite institucije da osmisle nove komponente vakcina i testiraju različite pristupe tehnologijama. Kada je došlo vreme za završnu fazu ispitivanja vakcina kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna, one su pokazale zapanjujućih 95% efikasnosti, što je ljudima dalo čvršće uporište nade od početka pandemije. Ubrzo nakon toga, borba protiv virusa SARS-CoV-2 zaista je otključala snagu mRNA tehnologije.
Tehnologija mRNA možda je javnosti nova, ali je to inovacija na koju istraživači polažu nade već dosta dugo. Ne samo da je pokazala potencijal da bude izuzetno bezbedna i efikasna protiv SARS-CoV-2, nego pokazuje i obećavajuće rezultate protiv drugih zaraznih bolesti.
Slika 1. Kako mRNA vakcine funkcionišu.
Izvor: prezentacija Nacionalnih instituta za zdravlje na saslušanju u Senatu (09. septembar 2020.).
U kontekstu bolesti COVID-19, mRNA vakcine podstiču ćelije da stvaraju proteine koji izazivaju imunološki odgovor, pri čemu nastaju antitela koja pružaju zaštitu od budućih infekcija.
Priča o mRNA vakcinama seže sve do ranih 1990-ih, kada je Katalin Karikó— istraživačica sa Univerziteta u Pensilvaniji, počela da ispituje mRNA tehnologiju kao oblik genske terapije (kliknite ovde da saznate kako genska terapija funkcioniše).
Slika 2. Hronologija ključnih otkrića u RNA terapiji.
Bilo je mnogo bitnih otkrića koja su dovela do uspostavljanja oblasti RNA terapije (sl. 2). Od tada su brojna istraživanja i eksperimenti, koji su cvetali tokom godina, doveli do današnjeg snažnog potencijala mRNA tehnologije.
Za razliku od tradicionalnih vakcina, čija proizvodnja uzgajanjem oslabljenih oblika virusa može da traje mesecima, RNA vakcine mogu da se proizvode bržim tempom koristeći genetski niz patogena i druge komponente. U nastavku su neke od raznovrsnih primena mRNA tehnologije.
Lečenje kolorektalnog karcinoma
Istraživanje o tome da li bi mRNA tehnologija mogla da spreči ponovni nastanak kolorektalnog karcinoma je još u toku. Poznato je da je hirurgija standardni tretman za mnoge pacijente sa kolorektalnim karcinomom, ali ćelije raka mogu da ostanu u telu nakon što se tumor ukloni. Te preostale ćelije raka oslobađaju DNA u krvotok, što se naziva cirkulišuća tumorska DNA (ctDNA). Tkivo tumora šalje se u specijalizovanu laboratoriju, gde se testira radi traženja genetskih mutacija koje pokreću rast raka. Kada se mutacije identifikuju, one se zatim rangiraju od najčešćih ka najređim, a na osnovu tog rangiranja pravi se mRNA vakcina. mRNA upućuje ćelije pacijenta da proizvedu fragmente proteina na osnovu genetskih mutacija tumora otkrivenih tokom testiranja. Imuni sistem zatim traži druge ćelije sa mutiranim proteinima i uklanja sve preostale cirkulišuće tumorske ćelije.
Slika 3. Dizajn mRNA vakcine.
Lek za autoimunu bolest
Nemački istraživači su koristili mRNA tehnologiju da smanje aktivnost bolesti kod miševa sa eksperimentalnim autoimunim encefalomijelitisom (EAE), bolešću sličnom multiploj sklerozi. Pacijentima se često propisuju imunosupresivni lekovi za kontrolu simptoma, ali ti lekovi mogu da izazovu nuspojave. Zato je istraživački tim napravio mRNA vakcinu koja je povećala toleranciju imunih ćelija i smanjila oštećenje, bez narušavanja normalne funkcije imunog sistema.
Slika 4. Indukovanje tolerancije protivupalnom mRNA vakcinom.
Genska terapija
Genska terapija je značajna strategija lečenja za izlečenje obolelih ćelija. Ipak, konvencionalna genska terapija može da predstavlja određene rizike. Studija koju su sproveli vanredni profesori sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tokiju, Centra za biologiju bolesti i integrativnu medicinu, koristila je sistem za isporuku lekova na bazi polimernih micela (DDS) da bi uspostavila novi sistem isporuke mRNA. Koristeći mRNA u genskoj terapiji, istraživačka grupa je uspešno izazvala regeneraciju tkiva olfaktornih nervnih vlakana i oporavak olfaktorne funkcije kod životinja sa olfaktornim poremećajima. Ovo je otvorilo put ka upotrebi mRNA kao dela genske terapije zasnovane na mRNA u mnogim primenama za neurološke poremećaje.
Slika 5. Genska terapija uz pomoć nanomašine napunjene mRNA.
Lečenje lajmske bolesti koju izaziva krpelj
Powassan virus, opasan po život, nema poznatu prevenciju ni lečenje. Reč je o virusu koji se prenosi krpeljima i kod ljudi može da izazove encefalitis, iako je redak; kruži u Severnoj Americi i Rusiji. Nova vakcina protiv virusa Powassan sastoji se od virusne mRNA enkapsulirane u lipidnim nanočesticama— ovo proizvodi subvirusne čestice koje izazivaju imuni odgovor i pružaju zaštitu. Vakcina zasnovana na mRNA pokazala je dobre rezultate protiv virusa Powassan: bila je veoma imunogena i pružila je zaštitu od više članova porodice.
Slika 6. mRNA vakcina štiti miševe od više infekcija flavivirusima koje prenose krpelji.
Kabineti za biološku bezbednost (BSC) kompanije Esco aktivno se koriste u proizvodnji mRNA vakcina protiv COVID-19 u SAD. Radujemo se što ćemo postati Vaš partner u pružanju naprednih BSC kabineta i laboratorijske opreme za Vaše istraživanje mRNA. Esco nudi kratak rok isporuke od 1 nedelje za standardne jedinice i razuman rok isporuke za laboratorijsku opremu prilagođenu Vašim specifičnim potrebama.
Izvori:
[1] Novi sistem genske terapije koji koristi glasničku RNA (mRNA). (3. mart 2015). Univerzitet u Tokiju.
https://www.u-tokyo.ac.jp/focus/en/articles/a_00351.html
[2] Carter, D. (2021). Mogu li se mRNA vakcine koristiti u lečenju raka? Anderson Cancer Center.
https://www.mdanderson.org/cancerwise/can-mrna-vaccines-like-those-used-for-covid-19-be-used-in-cancer-care.h00-159457689.html
[3] Copur, M. S. (2021). Vakcine na bazi glasničke RNA: poziv na novu eru u imunoterapiji raka.
https://www.cancernetwork.com/view/messenger-rna-vaccines-beckoning-of-a-new-era-in-cancer-immunotherapy
[4] Može li mRNA vakcina da pruži zaštitu od novih virusa koje prenose krpelji? (2019). Infectious Diseases Hub.
https://www.id-hub.com/2018/12/18/mrna-vaccine-protective-emerging-tick-borne-viruses/
[5] Fox, M. (2021). Sada dokazano protiv koronavirusa, mRNA može da uradi mnogo više.
https://edition.cnn.com/2021/06/01/health/mrna-vaccines-covid-future/index.html
[6] Global Autoimmune Institute. (28. januar 2021). Potencijalni mRNA tretman za autoimune bolesti.
https://www.autoimmuneinstitute.org/articles/mrna-treatment-multiple-sclerosis/
[7] Kim, Y.K. (2020). RNA terapija: sadašnje stanje i budući potencijal. 2020 PubMed Central (PMC).
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7250668/
[8] VanBlargan, L. et.al. (2018). mRNA vakcina štiti miševe od više infekcija flavivirusima koje prenose krpelji.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6353567/#abs0015title
[9] Wardell, C. (2021). mRNA vakcine se suprotstavljaju imunološkoj toleranciji.
https://www.nature.com/articles/s41587-021-00880-0
[10] Zon, G. (24. jun 2019). Porast slučajeva lajmske bolesti prijavljen Kongresu SAD kao ozbiljna zdravstvena briga. Zone in With Zon.
http://zon.trilinkbiotech.com/2019/06/25/surge-in-lyme-disease-cases-reported-to-u-s-congress-as-a-serious-health-concern/